IK Profigraf

Zašto djeca trebaju čitati od najranije dobi?

U svijetu u kojem su ekrani postali dio svakodnevice, knjige i dalje imaju nezamjenjivu ulogu u odrastanju djeteta. Čitanje od najranije dobi nije samo način provođenja slobodnog vremena – ono je jedan od najvažnijih temelja za razvoj govora, mašte, emocionalne inteligencije i ljubavi prema učenju.

Važnost ranog razvoja čitateljskih navika potvrđuju i brojna istraživanja. Američka pedijatrijska akademija preporučuje da roditelji djeci čitaju naglas već od rođenja jer zajedničko čitanje potiče razvoj mozga, govora i socioemocionalnih vještina u razdoblju kada se dijete najbrže razvija. Osim toga dijete će imati bogatiji riječnik, lakše usvajati nova znanja i kasnije postizati bolje rezultate u školi. No, najvažniju prednost čitanja u ranoj dobi nisam ni naveo, a to su uspomene koje stvarate dok čitate zajedno sa svojom djecom.

Čitanje razvija govor i komunikacijske vještine

Djeca uče jezik slušajući. Dok im čitamo priče, upoznaju nove riječi, različite načine izražavanja i bogatstvo jezika koje možda neće čuti u svakodnevnim razgovorima. Svaka pročitana slikovnica ili priča proširuje njihov rječnik, poboljšava razumijevanje pročitanog i potiče ih da i sami postavljaju pitanja, prepričavaju događaje i izražavaju svoje misli. Upravo su to temelji uspješne komunikacije tijekom cijelog života.

Prema rezultatima PISA istraživanja za 2022. godinu, oko 74 % učenika u zemljama OECD-a dosegnulo je barem osnovnu razinu čitalačke pismenosti, što znači da je gotovo svaki četvrti učenik ispod razine potrebne za uspješno snalaženje u svakodnevnom životu i daljnjem obrazovanju. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost razvoja čitateljskih navika mnogo prije polaska u školu.

Mašta nema granica

Za razliku od crtanih filmova i video sadržaja, knjiga ne prikazuje gotove slike. Dijete samo zamišlja kako izgledaju likovi, mjesta i događaji.

Na taj se način razvija kreativnost i sposobnost apstraktnog razmišljanja. Svaka nova priča postaje avantura u kojoj dijete aktivno sudjeluje, stvarajući vlastiti svijet u mašti.

Knjige pomažu razumjeti emocije

Kroz priče djeca upoznaju različite osjećaje – sreću, tugu, strah, ljutnju, uzbuđenje i suosjećanje. Promatraju kako se književni likovi nose s izazovima, uče razlikovati dobro od lošega te razvijaju empatiju prema drugima.

Često upravo knjige postanu odličan povod za razgovor o temama koje je djeci teško objasniti na drugi način, poput prijateljstva, gubitka, hrabrosti ili prihvaćanja različitosti.

Razvijanje koncentracije i pažnje

U vremenu kada smo okruženi stalnim obavijestima i kratkim sadržajima, čitanje uči djecu strpljenju i usredotočenosti. Problem s koncentracijom koji se javlja u ranoj dobi zbog izloženosti raznim kratkim i zabavnim sadržajem karakteristčnim za aplikacije poput TikToka postaje sve veći. No, kada dijete čita prisiljeno je pratiti radnju, pamtiti likove i povezivati događaje što uvelike jača koncentraciju i priprema dijete za uspješnije učenje tijekom školovanja.

Ljubav prema knjizi stvara se kod kuće

Najveći utjecaj na razvoj čitateljskih navika imaju roditelji i obitelj. Dijete koje vidi roditelje kako čitaju mnogo će lakše razviti pozitivan odnos prema knjigama. Jedna od osnovnih grešaka koje mnogi rade vezana je za sate koje dijete provodi čitajući. Važno je zapamtiti kako nisu potrebni sati i duge posvete čitanju. Svega desetak do petnaest minuta zajedničkog čitanja prije spavanja može postati omiljeni dio dana i vrijedna obiteljska tradicija.

Istraživanja pokazuju da djeca koja odrastaju u okruženju u kojem se redovito čita češće i sama razvijaju naviku čitanja. Stručnjaci ističu kako upravo zajedničko čitanje stvara pozitivnu povezanost između knjiga, osjećaja sigurnosti i vremena provedenog s roditeljima.

Treba reći kako je jako važno dopustiti djetetu da samo bira knjige koje ga zanimaju. Kada čitanje nije obveza nego zadovoljstvo, ljubav prema knjigama počinje se razvijati prirodno.

Knjige pripremaju djecu za život

Čitanje nije samo priprema za školu – ono priprema djecu za život. Kroz knjige djeca razvijaju kritičko razmišljanje, uče rješavati probleme, upoznaju različite kulture i načine života te stječu sigurnost u izražavanju vlastitih ideja. Sve su to vještine koje će im koristiti bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.

Nikada nije prerano za prvu knjigu

Mnogi roditelji misle da je dijete premalo za čitanje, no stručnjaci preporučuju upoznavanje s knjigama već od najranijih mjeseci života. U toj dobi dijete možda još ne razumije sadržaj priče, ali prepoznaje glas roditelja, ritam jezika i osjećaj bliskosti koji zajedničko čitanje pruža. Kasnije će slikovnice, bajke i prve samostalne knjige postati prirodan nastavak tog iskustva.

Svaka pročitana priča puno je više od nekoliko stranica teksta. Ona je prilika za razgovor, zajedničko druženje, razvijanje mašte i stvaranje temelja za cjeloživotnu ljubav prema učenju.

Vrijeme provedeno uz knjigu jedno je od najvrjednijih ulaganja koje roditelji mogu dati svojoj djeci. Jer dijete koje zavoli čitati ne dobiva samo novu priču – dobiva bezbroj novih svjetova koje će istraživati tijekom cijelog života.

Možda upravo večerašnje zajedničko čitanje bude prvi korak prema ljubavi koja će trajati desetljećima. Jedna slikovnica, jedna priča prije spavanja ili nekoliko minuta provedenih uz knjigu mogu ostaviti trag koji će dijete nositi sa sobom cijeli život.

U svijetu koji se neprestano mijenja, sposobnost razumijevanja pročitanog, kritičkog razmišljanja i suosjećanja postaje vrijednija nego ikada prije. A upravo su knjige jedan od najljepših darova kojima djeci možemo pomoći da razviju te vještine. Zato otvorite knjigu, pronađite udobno mjesto i zajedno zakoračite u novu priču – možda će upravo ona postati jedna od uspomena koje će vaše dijete pamtiti zauvijek.

Jeste li znali?

• Djeci se preporučuje čitati već od rođenja, čak i kada još ne razumiju značenje riječi, jer prepoznaju glas roditelja i ritam jezika.
• Prve tri godine života smatraju se jednim od najvažnijih razdoblja za razvoj govora i jezika.
• U mnogim zemljama svijeta velik broj djece i dalje ne razvije osnovne čitalačke vještine na vrijeme, zbog čega međunarodne organizacije poput UNICEF-a naglašavaju važnost čitanja u najranijoj dobi.
• Djeca kojoj roditelji redovito čitaju često ranije razvijaju bogatiji rječnik i lakše usvajaju nove riječi od svojih vršnjaka.
• Samo 10 do 15 minuta zajedničkog čitanja dnevno može pomoći u stvaranju navike koja traje cijeli život.
• Čitanje naglas nije korisno samo za malu djecu. I školarci imaju koristi kada roditelji povremeno zajedno s njima čitaju i razgovaraju o pročitanom.
• Slikovnice ne razvijaju samo govor nego i sposobnost opažanja. Djeca promatraju ilustracije, uočavaju detalje i povezuju slike s tekstom, čime razvijaju vizualno razmišljanje.
• Knjige mogu pomoći djeci da lakše razumiju vlastite osjećaje. Kada se poistovjete s književnim likovima, lakše prepoznaju i izražavaju emocije.
• Djeca koja sama biraju knjige koje žele čitati češće razvijaju trajnu ljubav prema čitanju nego ona kojoj je izbor uvijek unaprijed određen.
• Čitanje prije spavanja ne doprinosi samo razvoju jezika, već mnogim obiteljima postaje važan ritual koji jača osjećaj sigurnosti i povezanosti između roditelja i djeteta.

Napisao: Lario Kremer, univ. bacc. oec.